Povezivanje digitalne jame: Otkivanje stvarnosti i prilika za pristup internetu u Srednjoafričkoj Republici

• Trenutno stanje pristupa internetu i tržišne dinamike
• Nove tehnologije koje oblikuju povezanost
• Ključni igrači i tržišna struktura
• Predviđena ekspanzija i stope usvajanja
• Nejednakosti u povezanosti među regijama
• Perspektive za digitalnu uključenost i infrastrukturu
• Prepreke pristupu i putevi rasta
• Izvori i reference

“Srednjoafrička Republika (CAR) ostaje jedna od najmanje povezanih nacija na svijetu.” (izvor)

Trenutno stanje pristupa internetu i tržišne dinamike

Srednjoafrička Republika (CAR) ostaje jedna od najmanje povezanih zemalja na svijetu, s pristupom internetu koji značajno zaostaje za globalnim i čak regionalnim prosjecima. U 2023. godini, penetracija interneta u CAR-u iznosila je samo 11,4%, što predstavlja otprilike 600.000 korisnika od populacije od više od 5,4 milijuna (DataReportal). Ova niska stopa povezanosti simptomatična je za šire infrastrukturne, ekonomske i političke izazove koji ometaju digitalnu uključenost.

• Rupe u infrastrukturi: Telekoma infrastruktura u zemlji je nedovoljno razvijena, s ograničenim pokrivanjem optičkim vlaknima i velikim oslanjanjem na satelitske i mobilne mreže. Samo oko 30% populacije pokriveno je 3G ili 4G mrežama, a fiksni širokopojasni pristup praktički ne postoji izvan glavnog grada, Bangui (Svjetska banka).
• Prepreke u pristupačnosti: Troškovi pristupa internetu ostaju izuzetno visoki za većinu građana. Prema Savezu za pristupačan internet, cijena 1GB mobilnih podataka u CAR-u može premašiti 10% prosječnog mjesečnog prihoda, daleko iznad UN-ovog cilja od 2% dostupnosti.
• Tržišna struktura: Tržište dominiraju nekoliko mobilnih operatera, uključujući Orange i Telecel, s ograničenom konkurencijom i regulatornim izazovima. To je sputalo inovacije i održalo visoke cijene, dok kvaliteta usluge ostaje neujednačena, posebno u ruralnim područjima (BuddeComm).
• Socio-politički faktori: Trajni sukobi i politička nestabilnost ometaju infrastrukturne projekte i odbijaju strana ulaganja. Isključivanja struje i sigurnosne zabrinutosti dodatno kompliciraju napore za proširenje povezanosti.

Unatoč tim izazovima, postoje znakovi napretka. Međunarodne inicijative, kao što je projekt Srednjoafrička osnova Svjetske banke, imaju za cilj poboljšanje regionalne povezanosti i smanjenje troškova proširenjem optičkih vlakana (projekt Svjetske banke). Usvajanje mobilnog interneta polako raste, potaknuto proliferacijom pristupačnih pametnih telefona i programa digitalne pismenosti.

U sažetku, dok se Srednjoafrička Republika suočava s značajnim preprekama u povezivanju svoje nepovezane populacije, tekuće investicije i reformske politike pružaju nadu za postepeno poboljšanje u pristupu internetu i digitalnoj uključivosti.

Nove tehnologije koje oblikuju povezanost

Srednjoafrička Republika (CAR) ostaje jedna od najmanje povezanih zemalja na svijetu, s stopama penetracije interneta među najnižima globalno. U ranoj 2024. godini, samo oko 11% populacije imalo je pristup internetu, prema DataReportal-u. Ova digitalna podjela proizašla je iz kombinacije infrastrukturnih, ekonomskih i političkih izazova, ali nove tehnologije počinju nuditi nove puteve za povezanost.

Tradicionalna fiksna infrastruktura gotovo ne postoji van glavnog grada, Bangui. Mobilne mreže, prvenstveno 2G i 3G, pružaju većinu pristupa internetu, ali pokrivenost je neujednačena i često nepouzdana. Trošak podataka ostaje izuzetno visok za većinu građana, a 1GB mobilnih podataka košta prosječno 8% mjesečnog prihoda (Savez za pristupačan internet).

Međutim, nekoliko novih tehnologija spremno je preoblikovati pejzaž povezanosti:

• Satelitski internet: Satelitske konstelacije niske orbite (LEO), poput Starlinka, započele su pilot projekte u CAR-u. Ovi sustavi obećavaju zaobići ograničenja kopnene infrastrukture, nudeći brzi internet udaljenim i ruralnim područjima. U 2023. godini, vlada je Starlinku dala licencu za rad, a inicijalna puštanja u rad su u tijeku (Bloomberg).
• Community Networks: Lokalne inicijative, često podržane od strane nevladinih organizacija, postavljaju male bežične mreže koristeći pristupačne Wi-Fi i mesh tehnologije. Ove mreže osnažuju zajednice da upravljaju vlastitom povezanošću i smanje ovisnost o velikim telekom operaterima (Internet Society).
• Proširenje mobilnog širokopojasnog interneta: Telekom operateri postupno nadograđuju infrastrukturu na 4G, uz podršku međunarodnih razvojnih agencija. Projekt digitalnog razvoja Svjetske banke, pokrenut 2022. godine, ima za cilj proširenje širokopojasnog pokrivača i smanjenje troškova (Svjetska banka).

Unatoč ovim napretcima, postoje značajne prepreke, uključujući političku nestabilnost, ograničen pristup električnoj energiji i nisku digitalnu pismenost. Ipak, konvergencija satelitskih, zajednicama vođenih i mobilno širokopojasnih tehnologija nudi nadu za prevazilaženje digitalne jame u Srednjoafričkoj Republici u narednim godinama.

Ključni igrači i tržišna struktura

Srednjoafrička Republika (CAR) ostaje jedna od najmanje povezanih zemalja na svijetu, s stopama penetracije interneta među najnižima globalno. U ranoj 2024. godini, samo oko 11% populacije imalo je pristup internetu, prema DataReportal-u. Ova ograničena povezanost oblikovana je izazovnom tržišnom strukturom, kojom dominira nekolicina ključnih igrača i na koju utječu infrastrukturne, ekonomske i političke prepreke.

• Ključni igrači:
  • Orange CAR: Podružnica francuskog telekomunikacijskog diva Orange je vodeći mobilni mrežni operater u zemlji, pružajući i glasovne i podatkovne usluge. Orange je investirao u proširenje 3G i ograničenog 4G pokrivača, ali njegovo područje je uglavnom ograničeno na urbane centre poput Banguia (Orange).
  • Moov Africa Centrafrique: Dio grupacije Maroc Telecom, Moov je drugi najveći operater, nudeći slične usluge i prvenstveno se natječući po cijeni i pokrivenosti u odabranim regijama (Moov Africa).
  • Telecel Centrafrique: Manji, ali značajan igrač, Telecel se fokusira na pristupačne mobilne i podatkovne pakete, cilajući na nedovoljno poslužene zajednice (Telecel).
• Tržišna struktura:
  • Tržište karakteriziraju ograničena konkurencija, visoki operativni troškovi i regulatorne prepreke. Nedostatak nacionalnih optičkih vlakana i česta isključenja struje dodatno ograničavaju proširenje mreže.
  • Većina pristupa internetu temelji se na mobilnoj mreži, jer fiksna širokopojasna infrastruktura gotovo ne postoji izvan glavnog grada. Prema Međunarodnoj telekomunikacijskoj uniji (ITU), fiksne širokopojasne pretplate su ispod 0,1% populacije.
  • Međunarodna povezanost oslanja se na skupe satelitske veze, jer je CAR zatvorena zemlja i nema izravan pristup podmorskim kabelima, što povećava troškove za pružatelje usluga i potrošače.

Nastojanja za povezivanje nepovezane populacije su u tijeku, s međunarodnim organizacijama i partnerima iz privatnog sektora koji istražuju satelitski internet i rješenja zajedničkih mreža. Međutim, potrebna su značajna ulaganja i reforme politika kako bi se premostila digitalna jama i potaknuo konkurentniji i inkluzivniji tržiš u Srednjoafričkoj Republici.

Predviđena ekspanzija i stope usvajanja

Srednjoafrička Republika (CAR) ostaje jedna od najmanje povezanih zemalja na svijetu, s stopama penetracije interneta među najnižima globalno. U ranoj 2024. godini, samo oko 11% populacije imalo je pristup internetu, prema DataReportal-u. Ovaj broj ističe i ogromne izazove i značajne prilike za digitalnu ekspanziju u regiji.

Više faktora doprinosi niskim stopama povezanosti u CAR-u, uključujući ograničenu infrastrukturu, visoke troškove i političku nestabilnost. Zemljopisni položaj zemlje kao zatvorene i trenutne sigurnosne zabrinutosti ometaju puštanje u rad optičkih vlakana i mobilnog širokopojasnog interneta. Kao rezultat toga, većina pristupa internetu koncentrirana je u urbanim centrima poput Banguia, ostavljajući ruralna područja uglavnom nepovezana (Svjetska banka).

Unatoč tim izazovima, postoje znakovi napretka. Vlada, u partnerstvu s međunarodnim organizacijama poput Svjetske banke i Afričke razvojne banke, pokrenula je inicijative za proširenje digitalne infrastrukture. Projekt Srednjoafrička osnova (CAB), na primjer, ima za cilj povezati CAR s regionalnim optičkim mrežama, što bi moglo značajno smanjiti troškove i poboljšati pristup (Afrička razvojna banka).

Prognoze sugeriraju da bi, uz kontinuirana ulaganja i podršku politika, penetracija interneta u CAR-u mogla dostići 20-25% do 2030. godine. Ovaj rast vjerojatno će biti potaknut proširenjem mobilnog širokopojasnog interneta, budući da se vlasništvo mobilnih telefona nastavlja povećavati. Prema GSMA, mobilne veze u CAR-u očekuje se da će rasti po godišnjoj stopi od 4-5% u narednih pet godina, pružajući kritičnu platformu za digitalnu uključenost.

Međutim, ostvarenje ovih projekcija zahtijevat će rješavanje ključnih prepreka kao što su dostupnost, digitalna pismenost i pouzdana opskrba električnom energijom. Međunarodni donatori i igrači iz privatnog sektora sve više prepoznaju potencijal za digitalnu transformaciju u CAR-u, ali koordinirani napori bit će presudni kako bi se osiguralo da korist od povezanosti dođe do najmarginaliziranijih zajednica u zemlji.

Nejednakosti u povezanosti među regijama

Srednjoafrička Republika (CAR) ostaje jedna od najsdigitálnije izoliranih nacija u svijetu, s pristupom internetu koji značajno zaostaje za globalnim i čak regionalnim prosjecima. U 2023. godini, samo oko 11% populacije imalo je pristup internetu, prema DataReportal-u. Ova brojka je značajno niža od prosjeka afričkog kontinenta od 43% i globalnog prosjeka od 64%.

Više faktora doprinosi ovoj razlici u povezanosti:

• Deficit infrastrukture: Telekomunikacijska infrastruktura u CAR-u je nedovoljno razvijena, s ograničenim mrežama optičkih vlakana i teškom ovisnošću o skupim satelitskim vezama. Jedina podmorska povezanost zemlje, Srednjoafrička osnova, još nije postigla punu operativnu sposobnost, dodatno ograničavajući propusnost i povećavajući troškove (Svjetska banka).
• Politička nestabilnost: Godine sukoba i nesigurnosti ometale su ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Mnoge regije ostaju nedostupne za pružatelje usluga, a česta isključenja struje ometaju povezivost čak i u glavnom gradu, Banguiu (BBC).
• Pristupačnost: Troškovi pristupa internetu su isključivo visoki za većinu građana. Prema Savezu za pristupačan internet, 1GB mobilnog podatkovnog plana može koštati više od 10% prosječnog mjesečnog prihoda, daleko iznad UN-ovog cilja od 2% dostupnosti.
• Digitalna pismenost: Niske razine digitalne pismenosti i ograničen pristup uređajima dodatno ograničavaju smislenu upotrebu interneta, posebno u ruralnim područjima gdje više od 60% populacije živi (UNICEF).

Nastojanja za prevladavanje digitalne jame su u tijeku. Vlada, uz podršku međunarodnih partnera, ulaže u proširenje mobilnih mreža i javnih Wi-Fi čvorišta. Međutim, napredak je spor, a digitalna jama ostaje značajna prepreka ekonomskom razvoju, obrazovanju i pristupu informacijama u CAR-u. Bez ubrzanih ulaganja i reformi politika, milioni će ostati nepovezani, perpetuirajući cikluse siromaštva i isključenja (ITU).

Perspektive za digitalnu uključenost i infrastrukturu

Srednjoafrička Republika (CAR) ostaje jedna od najmanje povezanih zemalja na svijetu, s digitalnom uključenosti i internetskom infrastrukturom koje se suočavaju s značajnim izazovima. U 2023. godini, penetracija interneta u CAR-u iznosila je samo 11,3%, pri čemu samo oko 600.000 od 5,5 milijuna ljudi ima pristup internetu (DataReportal). Ova niska stopa povezanosti pripisuje se kombinaciji faktora, uključujući ograničenu infrastrukturu, visoke troškove i trajnu političku nestabilnost.

Mobilne mreže su primarni način pristupa internetu, dok fiksna širokopojasna infrastruktura praktički ne postoji izvan glavnog grada Bangui. Procjenjuje se da je stopa penetracije mobilnih uređaja u zemlji 38%, ali samo mali dio ovih korisnika ima pametne telefone koji mogu pristupiti internetu (GSMA). Visoki trošak podataka—u prosjeku 8,50 USD po gigabajtu, u odnosu na prosjek od 4,47 USD u Subsaranskoj Africi—dodatno ograničava široku usvajanje (Savez za pristupačan internet).

Nastojanja za unapređenje digitalne uključenosti su u tijeku, uz podršku međunarodnih organizacija i regionalnih inicijativa. Projekt Srednjoafrička osnova (CAB) Svjetske banke ima za cilj proširenje optičke povezanosti širom Srednje Afrike, uključujući CAR, kako bi se smanjili troškovi i poboljšala pouzdanost (Svjetska banka). Međutim, napredak je spor zbog sigurnosnih briga i logističkih prepreka.

• Urbani-ruralni razdvoj: Pristup internetu je uvelike koncentriran u Bangui, dok su ruralna područja uglavnom nepovezana. Ova digitalna podjela pogoršava postojeće nejednakosti u obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i ekonomskim prilikama.
• Politika i regulativa: Vlada je usvojila Nacionalnu strategiju digitalnog razvoja (2022-2026) kako bi promicala ulaganja u infrastrukturu i digitalnu pismenost, ali provedba ostaje u ranim fazama (ITU).
• Uključenje privatnog sektora: Telekom operateri poput Orangea i Telecela proširuju 3G i 4G mreže, ali pokrivenost ostaje neujednačena, a kvaliteta usluge nedosljedna.

Gledajući unaprijed, premošćivanje digitalne jame u CAR-u zahtijevat će kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, regulatorne reforme za poticanje konkurencije i ciljanje programa koji će učiniti pristup internetu pristupačnim i relevantnim za sve građane. Bez tih napora, zemlja riskira da zaostane u globalnoj digitalnoj ekonomiji.

Prepreke pristupu i putevi rasta

Srednjoafrička Republika (CAR) ostaje jedna od najmanje povezanih zemalja na svijetu, s stopama penetracije interneta među najnižima globalno. U ranoj 2024. godini, samo oko 11% populacije imalo je pristup internetu, prema DataReportal-u. Ova digitalna podjela proizlazi iz kombinacije infrastrukturnih, ekonomskih i političkih prepreka, ali nedavni razvoj sugerira potencijalne puteve rasta.

• Izazovi infrastrukture: Zemljopisni položaj CAR-a kao zatvorene države i povijest sukoba značajno su ograničili puštanje širokopojasne infrastrukture. Zemlja se oslanja na skupe satelitske veze, jer nema izravnog pristupa podmorskim optičkim kablovima. Prema Međunarodnoj telekomunikacijskoj uniji (ITU), fiksne širokopojasne pretplate gotovo da ne postoje, a pokrivenost mobilnim širokopojasnim internetom ograničena je na urbane centre poput Banguia.
• Prepreke u pristupačnosti i ekonomiji: Troškovi pristupa internetu ostaju nedostižni za većinu građana. Savez za pristupačan internet (A4AI) izvještava da prosječni trošak 1GB mobilnih podataka u CAR-u prelazi 10% prosječnog mjesečnog prihoda, daleko iznad UN-ovog cilja od 2% dostupnosti. Ova ekonomska barijera dodatno se pojačava visokim stopama siromaštva i ograničenim pristupom digitalnim uređajima.
• Regulatorni i politički faktori: Politička nestabilnost i slabi regulatorni okviri obeshrabrili su ulaganja u telekomunikacijski sektor. Ograničeni kapacitet vlade da provodi politiku i štiti infrastrukturu dodatno usporava napredak, kako je navedeno u izvještaju Freedom House Freedom on the Net 2023.

Unatoč ovim izazovima, postoje novi putevi za rast. Međunarodne organizacije i igrači iz privatnog sektora ulažu u digitalnu infrastrukturu, kao što je Projekt Srednjoafrička osnova Svjetske banke, koji ima za cilj proširiti optičku povezanost. Mobilni mrežni operateri proširuju 3G i 4G pokrivenost, a istražuju se inovativna rješenja poput zajedničkih mreža i satelitskog interneta (npr. Starlink) kako bi se dosegla udaljena područja.

Rješavanje dostupnosti, poticanje javno-privatnih partnerstava i jačanje regulatornih okvira bit će ključni za povezivanje nepovezanih u CAR-u i otključavanje digitalnog potencijala zemlje.

Izvori i reference

• Povezivanje nepovezanih: Stanje pristupa internetu u Srednjoafričkoj Republici
• Svjetska banka
• Savez za pristupačan internet (A4AI)
• Internet društvo
• Orange
• Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU)
• BBC
• Freedom House Freedom on the Net 2023